Hrvatski P.E.N. Centar
Hrvatski P.E.N. Centar
Hrvatski P.E.N. Centar
English version


Novosti
Što je P.E.N.
Uprava
Povelja P.E.N.-a
Statut Hrvatskog P.E.N. centra
Kontakt
Izdanja P.E.N.-a
Links
Književnost uživo - Literature live



Novosti

Zagreb, 15. srpnja 2010.

Izjava za medije


Hrvatski P.E.N. centar ponovno izražava ogorčenje zbog represivnih postupaka protiv prosvjednika koji na primjeru Varšavske ulice uz veliku potporu nastoje obraniti javni interes pred interesima pojedinaca. Prizor posječenih stabala i velikog broja naoružanih specijalaca ostat će upečatljiv simbol nadmenosti i nebrige za volju građana.


Za Hrvatski P.E.N. centar Nadežda Čačinovič


Zagreb, 11. veljače 2010.

Izjava za medije


Hrvatski centar PEN-a snažno protestira protiv nasilnog postupka vlasti protiv građanske inicijative za zaštitu gradske jezgre i pritvaranja njezinih aktivista. Time je instrumentima moći prekinut pokušaj da se u javnosti nenasilnom akcijom i bez ometanja uobičajenog prometa raščiste svi elementi građevinskoga poduhvata. Tražimo da se pritvoreni odmah oslobode i da se omogući daljnje odvijanje mirnoga prosvjeda.


Nadežda Čačinovič, predsjednica


Zagreb, 08. veljače 2010.

50. OBLJETNICA ODBORA ZA PISCE U ZATVORU

Hrvatski P.E.N. centar predložio je uvrštavanje Vlade Gotovca među pedeset pisaca koji će obilježiti 50. obljetnicu Odbora Međunarodnog PEN-a za pisce u zatvoru, posvećenog obrani slobode izražavanja diljem svijeta.

Ovogodišnja, jubilarna obljetnica, koja se obilježava međunarodnom kampanjom ''Jer pisci govore što misle'', bit će prigoda za odavanje počasti piscima za koje se različitim načinima borbe i prosvjeda zalagao Međunarodni PEN.

Na popisu pedeset ''znakovitih slučajeva'' su Josef Brodsky, Vaclav Havel, Anna Politkovskaya, Ken Saro-Wiwa, Salman Rushdie, Lydia Cacho i Liu Xiaobo. Još nije odlučeno hoće li Vlado Gotovac biti među njima, a to bi se trebalo znati u travnju.

Tom hrvatskom pjesniku, esejistu, filozofu, govorniku i političaru bit će posvećeni programi obilježavanja Odbora za pisce u zatvoru u Hrvatskoj, u organizaciji Hrvatskog P.E.N. centra.

U Londonu će se održati Međunarodni festival svjetske književnosti ''Free the World'', od 14. do 18. travnja, a organizirat će se i događaju vezani uz Iran te uz kineskog disidenta Liua Xiaoboa.

PEN je najstarija organizacija koja promiče slobodu govora i izražavanja, a Odbor za pisce u zatvoru postavio je nove standarde u obrani prava pisaca i ostalih. U radu Odbora danas sudjeluje više od 70 centara u cijelome svijetu, dok Međunarodni PEN (osnovan 1921., a Hrvatski PEN centar 1927.) ima više od 140 podružnica u stotinjak zemalja.


Zagreb, 12. studenog 2009.

Izjava za tisak

15. studeni - Međunarodni dan pisaca u zatvorima

Povodom Međunarodnog dana pisaca u zatvorima koji se svake godine obilježava 15. studenog, Hrvatski PEN centar obavještava javnost o aktivnostima Odbora za pisce u zatvorima na međunarodnoj razini.

Svake godine širom svijeta ponavljaju se napadi na pisce, novinare, urednike, izdavače i pjesnike koji su na najsuroviji način onemogućeni u svom radu. Više od tisuću slučajeva zlostavljanja, prijetnji, napada, progona i ubojstava svjedoče o ograničavanju slobodne i kritičke misli u mnogim državama svijeta..

Tijekom 75. kongresa Međunarodnog PEN-a u Linzu krajem listopada ove godine – Odbor za pisce u zatvorima objavio je izvješće za prvih 6 mjeseci 2009. godine i predložio 11 posebnih rezolucija kojima se osuđuju napadi na pisce širom svijeta. Ove su rezolucije usmjerene protiv drastičnih kršenja ljudskih prava kao i prava na slobodu govora i stvaranja u zemljama poput Kube, Kine, Irana, Rusije, Gruzije, Eritreje, Meksika i drugih zemalja Latinske Amerike.

U šestomjesečnom izvješću ovog PENova odbora detaljno su dokumentirani brojni napadi na pisce širom svijeta. Hrvatska se sa još uvijek neriješenim ubojstvom Ive Pukanića, tako našla u nezavidnom društvu sa zemljama poput – Rusije, u kojoj pravosuđe uz ubojstvo Natalije Estemirove, novinarke i aktivistice NVO Memorial, nije od 1990. godine razriješilo čak 17 ubojstava.

Odbor za pisce u zatvorima (WiPC) osnovan je 1960. godine kako bi branio prava pisaca koji borave u zatvorima, organizirao kampanje za oslobađanje, lobirao vlade i lokalne vlasti i na taj način ponudio zatvorenicima nadu i ohrabrenje. Pravo na kritičko mišljenje i njegovo slobodno izražavanje jedno je od najvažnijih ljudskih prava koje se ne smije ograničavati.

Za više informacija molimo pregledati:


ili se obratiti:

Andrea Feldman
Odbor za pisce u zatvorima
Hrvatski PEN centar


20 GODINA OD PADA BERLINSKOG ZIDA
razgovor koji organiziraju Hrvatski P.E.N. centar i Goethe-Institut Kroatien

petak, 13. 11. 2009. u 10 sati,
Hrvatsko novinarsko društvo, Perkovčeva 2, Zagreb

u razgovoru sudjeluju:
Gerd Koenen, povjesničar i publicist
Nenad Popović, pisac i nakladnik
Žarko Puhovski, profesor političke filozofije, Sveučilište u Zagrebu
Slobodan Šnajder, književnik

uz simultani prijevod.

Pozivnica - kliknite ovdje

Ako 1989., godina pada Berlinskog zida, označava jedan od „najsretnijih događaja“ u povijesti Njemačke, tada ovaj datum iz perspektive Jugoistočne Europe istovremeno zahtijeva kritički pogled unatrag. Kraj komunizma u zemljama bivše Jugoslavije došao je istovremeno s ratom, bijegom i progonom. Prema dr. Gerdu Koenenu povijest komunizma treba svrstati u „stoljeće ekstrema“ i dati izdiferenciranu sliku, što je tema Zagrebačkog razgovora povodom 20 godina od pada Berlinskog zida.

Dr. Gerd Koenen je povjesničar i publicist. Njegove glavne teme su povijest komunizma, radikalnih pokreta i totalitarnih praksi 20. stoljeća. Posebno polje interesa su mu i odnosi između Njemačke i Rusije. 2007. dobio je Leipzišku književnu nagradu za europsko razumijevanje. Od travnja 2008. gostujući je predavač i istraživač «excellency programa» FRIAS sveučilišta u Freiburgu. Žiri povijesnog časopisa DAMALS dodijelio mu je za knjigu Putovima sanja o svjetskoj revoluciji: projekt Guevara nagradu za najbolju povijesnu knjigu godine 2009. Najpoznatije knjige su mu: Veliki pjevovi – Lenjin, Staljin, Mao Ce Tung. Kultovi vođa i mitovi o herojima, 1991., Njemačka i ruska revolucija (s Lewom Kopelevom) 1998. , Utopija čišćenja – što je bio komunizam? 1998., Ruski kompleks. Nijemci i istok 2005.

Koenenova politička biografija zanimljiva je koliko i ona spisateljska. Bio je utjecajni član SDS-a, koji je vodio studentski pokret 1968. godine u Njemačkoj. Godine 1973. pristupio je KBW-u, Komunističkom savezu Zapadne Njemačke. 1982. godine distancirao se od KBW-a baveći se i intenzivno objavljujući o poljskom pokretu Solidarność. Posljednjih godina je kroz značajne polemike u tiskanim medijima i na televiziji u svojoj zemlji postao jednim od najutjecajnijih intelektualaca koji govore o
proturječnostima i praksama (napose njemačke) Nove ljevice i neokonformizmu svoje generacije.

Njemački tjednik Der Spiegel (2001.) o autobiografskoj studiji Naše crveno desetljeće: To je povijest čitave jedne političke generacije, ideoloških i psiholoških snaga koje su je pokretale, a u stvari i povijest jednog desetljeća konačnog obračuna između komunizma i fašizma. Biograf je tu kasni ideološki kritičar samoga sebe, renegat koji piše u velikoj tradiciji Manesa Sperbera i Arthura Koestlera.


10 GODINA LYRIKLINE.ORG
Književna večer u Hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu

Hrvatski centar P.E.N.-a 2007. godine potpisao je partnerski ugovor s Literaturwerkstatt u Berlinu za uključivanje hrvatskih autora na internetsku pjesničku antologiju lyrikline.org, te prevođenje stranih pjesnika na hrvatski i uključivanje tih prijevoda na istu stranicu. To se dogodilo nakon što je Zvonko Maković godinu ranije bio pozvan da sudjeluje na pjesničkom festivalu u Berlniu i kao prvi hrvatski pjesnik uključen u tu antologiju. Tijekom 2008. snimljeno je šestoro hrvatskih pjesnika, koji sami čitaju po deset svojih pjesama i s istim tim pjesmama u hrvatskoj i prevednoj verziji, uključeno je na internetsku stranicu ove najveće antologije suvremene svjetske poezije. To su Zvonimir Mrkonjić, Andriana Škunca, Sonja Manojlović, Branko Maleš, Delimir Rešicki i Siblia Petlevski. U proljeće 2009. direktor Literaturwerkstätta iz Berlina g. Thomas Wohlfahrt gostovao je u Zagrebu i u organizaciji Hrvatskog centra P.E.N.-a i Goethe Instituta i održao javnu prezentaciju internetske antologije lyrikline.org u Knjižnici Bogdan Ogrizović. Tijekom predstavljanja priređeno je i čitanje zastupljenih hrvatskih pjesnika te razgovor s g. Wohlfartom i Z. Makovićem koji s hrvatske strane vodi ovaj projekt. Kako lyrikline.org sada slavi desetu obljetnicu, dogovoreno je da zemlje partneri gostuju krajem listopada u Berlinu, a da se u veleposlanstvima tih zemalja organiziraju čitanja. Dogovoreno je tako da se u Hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu 28. listopada u 18h organizira književna večer koja je dio službenog programa jubilarnoga festivala lyrikline.org. Sama proslava desetogodišnjice odvija se na najvišoj razini, pa će tako sam predsjednik BRD g. Horst Koehler otvoriti ovu svečanost. U Berlin su otputovali pjesnici Andriana Škunca, Zvonko Maković i Branko Čegec, a s njima će u Hrvatskom veleposlanstvu u srijedu nastupiti i njemački pjesnici Karin Kiwus i Dieter M. Gräf, dok će moderatorica biti ugledna prevoditeljica i promotorica hrvatske književnosti u Njemačkoj gospođa Alida Bremer.
Tijekom prve polovice 2009. dovršene su pripreme za snimanje drugih šestoro pjesnika, te njihovi prijevodi, što će biti predstavljeno u listopadu u Berlinu u okviru obilježavanja desetogodišnjice projekta. Da je takva aktivna promidžba hrvatske poezije važna, svjedoči i činjenica da je šestoro hrvatskih pjesnika bilo pozvano prošloga lipnja da gostuje u okviru vrlo dobre prevodilačke radionice koja se već 16 godina održava u Mainzu i Edenkobenu. Taj prevodilački projekt, nazvan „Poezija susjeda“ ("Poesie der Nachbarn: Dichter übersetzen Dichter"), nakon dovršenih prijevoda tiska opsežnu knjigu hrvatskih autora, predstavlja ih na više mjesta u Njemačkoj i knjige distribuira na relevantne adrese. U lipnju su tako u Edenkobenu i Mainzu gostovali Ivana Bodrožić-Simić, Gordana Benić, Zvonko Maković, Branko Čegec, Tomica Bajsić, a pozvani Delimir Rešicki zbog bolesti nije mogao putovati. Iako internetska antologija lyrikline.org nema direktne veze s projektom "Poesie der Nachbarn: Dichter übersetzen Dichter", ima itekako indirektne. Naime, hrvatski su pjesnici u Njemačkoj prepoznati i cijenjeni i pojavljivanje u više projekta pomaže boljem poznavanju i prevođenju naše suvremene književnosti uopće.
I ljetošnji projekt „Poezija susjeda“ i književna večer koje će se održati u srijedu 28. listopada 2009. u 18h u Veleposlanstvu RH u Berlin omogućeno je uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH.


Regionalni susret Susjedstvo riječi
Drugi svjetski rat, holokaust i književnost danas

Susjedstvo riječ, prvi regionalni susret Hrvatskog centra P.E.N.-a, govori o još i danas važnoj i bolnoj temi - Drugom svjetskom ratu, holokaustu i književnosti danas. Upravo ove godine obilježava se sedamdeseta godišnjica izbijanja najkrvavijeg sukoba u povijesti, sukoba koji je promijenio ne samo kartu Europe i svijeta, već je donio najstrašnije užase - od logora smrti i programa istrebljenja jedne nacije pa sve do atomske bombe. I na našim prostorima Drugi svjetski rat ostavio je neizbrisiv trag, te gotovo da i nema obitelji koja nije itekako osjetila i proživjela užase koje je uzrokovao. Nažalost, u književnosti s naših prostora tema Drugog svjetskog rata relativno je malo i rijetko zastupljena, posebno u usporedbi s europskim književnostima, a ni naša se historiografija još uvijek nije dovoljno pomno i objektivno posvetila tom povijesnom razdoblju.
Susret Susjedstvo riječi želi potaknuti da se o temama Drugog svjetskog rata i holokausta progovori i iz perspektive književnosti i publicistike, da se pokuša uvidjeti zašto nedovoljno pišemo, zašto naše pisce zapravo rijetko zanimaju takve teme, zašto se na našim pozornicama rijetko izvode drame koje se bave Drugim svjetskim ratom, zašto nas slabo zanima vlastita prošlost, i na koji se umjetnički način možemo baviti partizanima, ustašama, četnicima, belogardejcima, logorima smrti od Jadovna i Danice do Jasenovca, te kako to da se zapravo i povjesničari i publicisti relativno rijetko odlučuju baviti Drugim svjetskim ratom. Zatvaramo li i dalje svoje kosture u ormar i hoće li oni zbog toga ponovno iskočiti kada im se najmanje nadamo, kao što je bilo početkom devedesetih?
O temi susreta razgovarat će ugledni pisci i publicisti Daša Drndić, Slavko Goldstein, Tvrtko Jakovina, Drago Jančar, Ivan Lovrenović, Dragan Radulović, Slobodan Šnajder i Andrea Zlatar.

Seid Serdarević

Program

10. 9. 2009. u 19 sati
Profil Megastore, Bogovićeva 7, Zagreb
Predstavljanje autora i čitanje iz djela
Sudjeluju: Slavko Goldstein, Drago Jančar i Slobodan Šnajder
Voditelji: Andrea Zlatar i Seid Serdarević

11. 9. 2009. u 11 sati
Hrvatski centar P.E.N.-a, Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb
Izlaganja i razgovor
Sudjeluju: Daša Drndić, Slavko Goldstein, Drago Jančar, Ivan Lovrenović, Dragan Radulović, Slobodan Šnajder
Voditelji: Tvrtko Jakovina i Andrea Zlatar

11. 9. 2009. u 19 sati
Profil Megastore, Bogovićeva 7, Zagreb
Predstavljanje autora i čitanje iz djela
Sudjeluju: Daša Drndić, Ivan Lovrenović i Dragan Radulović
Voditelji: Andrea Zlatar i Seid Serdarević


Hrvatski centar P.E.N.-a poziva Vas na predstavljanje dvojezičnih izdanja danskih autora objavljenih u Biblioteci P.E.N.

Susanne Jorn: Nimbi

Erik Stinus: Vlak u vrućici - Febertoget

Predstavljanje će se održati u petak, 5. lipnja 2009., u 13 sati u A-119 na Katedri za skandinavske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Ivana Lučića 3.
Govorit će autorica Susanne Jorn, prevoditeljica Dora Maček, urednik izdanja Miloš Đurđević i direktorica festivala Književnost uživo, Sibila Petlevski.


HRVATSKI CENTAR P.E.N.-a, CENTAR ZA KNJIGU i

KNJIŽNICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

pozivaju vas na predstavljanje

američkog pjesnika

BRIANA HENRYJA



o kojemu će govoriti slovenski pjesnici
ALEŠ ŠTEGER
i
TOMAŽ ŠALAMUN
Henryjevu poeziju u prijevodu Borisa Gregorića čitat će
Tanja Radović
Razgovor će simultano prevoditi
Miloš Đurđević

Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, utorak 2. lipnja 2009. U 19 sati


Hrvatski centar P.E.N.-a poziva Vas da aktivno sudjelujete na tribini „Što će nam časopisi za kulturu?“, prvoj tribini iz ciklusa „Javna riječ“.

Tribina će se održati u srijedu, 29. travnja 2009., u 19 sati u prostorijama Hrvatskog centra P.E.N.-a u Basaričekovoj 24, Zagreb.

Pitanje „Što će nam časopisi za kulturu?“ nije mišljeno retorički. Povodom nedavnih polemika, ali i povodom ekonomske krize koja zahtijeva legitimiranje svih izdataka, skup onih koji proizvode, financiraju i čitaju takve časopise pravo je mjesto za izricanje jasnih i razgovijetnih stavova.


Upravni odbor Hrvatskog centra P.E.N-a želi javnost upozoriti na slijedeće okolnosti:

Povodom otkaza uručenog novinarki Slobodne Dalmacije, Nataši Škaričić, PEN sa zabrinutošću izjavljuje da zakonski okviri u kojima se odvija rad većine novinara u Hrvatskoj ne jamče sigurnost u obavljanju njihova odgovornoga posla informiranja javnosti.

Povodom ukidanja sredstava za školske knjižnice zbog smanjenog proračuna ukazuje na okolnost da razmjerno neznatna sredstva namijenjena školskim knjižnicama omogućuju da se knjiga približi onima kojima je upravo škola jedina mogućnost da dođu u dodir s knjigama izvan, ali i unutar školskih zahtjeva. Pomoć školskim knjižnicama neophodna je karika u stvaranju ravnopravnih mogućnosti za kasnije sudjelovanje u kulturnom i javnom životu.

Upravni odbor najavljuje sljedeće aktivnosti:

Goethe-Institut Kroatien i Hrvatski centar P.E.N.-a javno će predstaviti projekt internetskog portala lyrikline.org u petak, 17. travnja 2009. u 19 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 u Zagrebu.

U projekt je uključeno sedam hrvatskih pjesnika: Sibila Petlevski, Sonja Manojlović, Andrijana Škunca, Zvonimir Mrkonjić, Branko Maleš, Delimir Rešicki i Zvonko Maković. Djela su dostupna u zvučnom zapisu na izvornom jeziku i u prijevodu.

Tribine tijekom travnja i srpnja:

Javna riječ - U potrazi za časopisom za kulturu; Populizam i demokracija; Internet i javnost
Usmene novine - Članovi PEN-a i njihovi gosti vraćaju se ovom davno zaboravljenom obliku javne riječi, iznoseći tekstove za koje u današnjim medijima ne mogu pronaći mjesto.

Regionalni književni skup SUSJEDSTVO RIJEČI - sastanak uglednih pisaca iz Hrvatske i susjednih zemalja


Izdanja Hrvatskog centra P.E.N.-a možete naručiti putem telefona (385 1 48 80 014) ili e-maila (hrvatski.p.e.n.centar@zg.t-com.hr).


Uprava Hrvatskog centra P.E.N.-a
(izabrana na Izbornoj skupštini 14. ožujka 2009.)

Nadežda Čačinovič predsjednica
(27 glasova)

Zvonko Maković potpredsjednik
(23 glasa)

Tonko Maroević potpredsjednik
(29 glasova)

Seid Serdarević glavni tajnik
(30 glasova)

Ingrid Šafranek tajnica
(28 glasova)

Tomica Bajsić tajnik
(26 glasova)


UPRAVNI ODBOR
NADZORNI ODBOR

Branko Čegec Andrea Feldman
(21 glas) (16 glasova)

Željka Čorak Sibila Petlevski
(19 glasova) (15 glasova)

Giga Gračan Andrea Zlatar
(17 glasova) (12 glasova)



IZBORNA SKUPŠTINA HRVATSKOG CENTRA P.E.N.-a

održat će se u subotu, 14. ožujka 2009. u 11 sati

Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb


Od 7. do 11. studenoga 2008., u prostorijama Vile Arko u Basaričekovoj 24 na Gornjem gradu, održat će se peto izdanje festivala KNJIŽEVNOST UŽIVO - LITERATURE LIVE, i ove godine u organizaciji Hrvatskog centra P.E.N.-a i Hrvatskog društva pisaca HDP-a.

Ovogodišnji festival predstavlja velika imena starije generacije pjesnika poput talijanskog autora Luciana Morandinija, izraelskog pjesnika s bogatom frankofonom recepcijom Israëla Eliraza i ruskog pjesnika Vjačeslava Kuprijanova. Među pozvanim prozaicima zasebno mjesto pripada Hamidu Sadru, jednom od najnagrađivanijih austrijskih romanopisaca koji stvara na njemačkom, ali je podrijetlom iz Irana. U svojim sredinama prepoznati, hvaljeni i prevođeni mlađi autori po prvi puta se predstavljanju hrvatskoj publici: Slovak Martin Solotruk, Šveđani Boel Schenlaer i Per-Eric Söder, glazbenici-pjesnici poput Maltežanina Vincea Fabrija i Francuza Hervéa Brunauxa i Patricka Dubosta, ili nekonvencinalnog Izraelca Ronnyja Somecka. Festival ove godine želi svratiti pozornost na značaj pjesnikinja u domaćoj sredini – od Andriane Škunce, preko Gordane Benić do Dorte Jagić. Sudionik festivala je i jedan od najčitanijih hrvatskiih prozaika, Zoran Ferić. Britanska književnica Fiona Sampson nagrađivana je autorica četrnaest knjiga. Pjesnik, prozaik i urednik međunarodne elektroničke edicije Blesok, Makedonac Igor Isakovski, već je poznat mlađoj hrvatskoj pjesničkoj sredini, baš kao i Sergej Glovjuk, jedan od prevoditelja i glavni urednik antologije kojom je hrvatska poezija predstavljena u Rusiji. Gost festivala je i Aleš Šteger, utjecajno ime suvremene slovenske scene, ali i izvanredni pisci iz tršćanske sredine: Roberto Dedenaro i Slovenac Marko Kravos, s čijim se djelom zagrebačka sredina već nekoliko puta susretala. Njemački pisac Olaf Georg Klein autor je jedne od svojedobno najkontroverznijih knjiga koje dokument i fikciju isprepleću u potresnoj slici Berlina.

Program festivala Književnost uživo - Literature live 2008 - kliknite ovdje


Tomislav Ladan, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, prevoditelj, leksikograf, romanopisac i naš uvaženi član preminuo je u petak, 12. rujna 2008.
Komemoracija će se održati u srijedu, 17. rujna u 10 sati u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža.
Ispraćaj je istoga dana, s krematorija na Mirogoju u 12 i 30.


Ovogodišnji Svjetski kongres Internacionalnog P.E.N.-a održat će se od 17. - 22. rujna u Bogoti, Kolumbiji, a njegova je tema najavljena naslovom The role of the Word. Hrvatski centar P.E.N.-a predstavljat će prof. dr. Nadežda Čačinovič.


U ponedjeljak, 16. lipnja, preminuo je naš uvaženi član, pjesnik i esejist Zlatko Tomičić (26. 5. 1930.). Pisao je prozu, putopise, drame i eseje. Uređivao je nekoliko časopisa te prevodio s makedonskog. S Dragutinom Tadijanovićem priredio je Antologiju hrvatskih pjesama u prozi (1958.).


Od 5. do 8. lipnja 2008. godine članovi Hrvatskog centra P.E.N.-a sudjelovat će na 11. Regionalnoj konferenciji P.E.N.-a u Ohridu.
Hrvatski predstavnici bit će aktivno uključeni u raspravu okruglog stola na temu Freedom and Fear, zastupljeni u publikacijama koje izlaze u sklopu ohridske konferencije, te na kraju prisustvovati sastanku Odbora za prevođenje i lingvistička prava, koji svoje sjedište ima upravo unutar Makedonskog centra P.E.N.-a, a koji sustavno priprema izvješća o stanju lingvističkih prava u pojedinim zemljama.


U pripremi su dvojezična izdanja izabranih pjesama sljedećih autora: Susanne Jorn (Danska), Erik Stinus (Danska), Don Paterson (Škotska), Dieter Gräf (Njemačka).
U istoj ediciji Biblioteke P.E.N.-a već su objavljeni dvojezični naslovi portugalskih pjesnika Ane Hatherly i Casimira de Brita.


12. lipnja 2008. godine održat će se tribina na temu Slovensko-hrvatske kulturne veze. Nakon ljubljanskih susreta koji su se održali u ožujku ove godine, članovi dvaju susjednih centara P.E.N.-a ponovno će se okupiti u Knjižnici Bogdana Ogrizovića. Sudjeluju: Ciril Zlobec, Boris A. Novak, Aleš Debeljak, Tone Peršak, Miha Pintarič, Manca Košir, Peter Kovačič Peršin, Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković, Branko Čegec, Tonko Maroević, Žarko Paić, Zvonko Kovač.