Hrvatski P.E.N. Centar
Hrvatski P.E.N. Centar
Hrvatski P.E.N. Centar
English version


Novosti
Što je P.E.N.
Uprava
Povelja P.E.N.-a
Statut Hrvatskog P.E.N. centra
Kontakt
Izdanja P.E.N.-a
Links
Književnost uživo - Literature live



Novosti

Hrvatski P.E.N. centar raspisuje natječaj za dodjelu

NAGRADE VIŠNJA MACHIEDO

Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2013. do 15. prosinca 2014. godine. Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj. Prijedlog za dodjelu Nagrade mora biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.
Pet (5) primjeraka djela valja dostaviti na adresu: Hrvatski P.E.N. centar, Basaričekova 24, 10 000 Zagreb.
Rok za predaju prijedloga istječe 20. siječnja 2015.
Rezultati natječaja bit će objavljeni na tiskovnoj konferenciji, a nagrada uručena javno na posebnoj svečanosti.


GOSTI IZ DALJINE
Hrvatski P.E.N. Centar

ELEANOR LIVINGSTONE Škotska poezija moderira Tomica Bajsić

petak, 12. prosinca 2014., u 20.00 sati u Knjižnici B. Ogrizovića, Preradovićeva 5., i u subotu 13-og u 12 sati JUTRO POEZIJE, Pod starim krovovima, Basaričekova 9.

Kao gošća Hrvatskog PEN-a dolazi nam Eleanor Livingstone, škotska pjesnikinja koja živi na poluotoku Fife na sjeveroistočnoj obali Škotske i koja će čitati svoju poeziju prevedenu na hrvatski i govoriti o svojem radu i suvremenoj škotskoj poeziji.
Eleanorina je najnovija zbirka pjesma „Even the Sea“ bila u najužem izboru za prestižnu londonsku New Poetry Award, piše književne kritike i urednica je u nekoliko znamenitih izdavačkih kuća i aktivna u nizu kulturnih inicijativa i projekata kroz Scottish Poetry Library u Edinburghu gdje se cijele godine odvijaju čitanja, tribine, i kreativne radionice, a već sedmu godinu direktorica je najvažnijeg pjesničkog festivala u Škotskoj, festivala StAnza u St. Andrewsu, čiji je osnivač nedavno preminuli irski nobelovac, pjesnik Seamus Heaney, i koji posjećuju svake godine desetine pjesnika sa svih kontinenata, i koji je svojevrsno sjecište suvremene pjesničke riječi svijeta, dostupno kroz multimedijalne interakcije među raznovrsnim umjetničkim formama i dijaloge i tribine o najvažnijim problemima i inovacijama današnjice.

VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU!







Hrvatski P.E.N. centar poziva vas na tribinu Kultura susreta

- razgovor s Dinkom Telećanom ''To umijeće putovanja'',
u utorak, 11. studenog 2014., u 18.00 sati,

u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, u Zagrebu.



Hrvatski P.E.N. centar, kao poseban gost događanja Društva hrvatskih književnih prevodilaca, poziva vas na otvorenje

izložbe “Od izvornika do prijevoda” i Okrugli stol "Čitati i prevoditi u ženskom ključu".

Sudjeluju: Nadežda Čačinovič i Iva Grgić Maroević, moderator Sead Muhamedagić.

U ponedjeljak, 26. svibnja 2014. u 17.30 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.


Veleposlanstvo Kraljevine Norveške i Hrvatski PEN centar pozivaju vas na  tribinu

JUGOISTOČNA EUROPA IZ DRUGE PERSPEKTIVE

Sudionici ovog norveško-hrvatskoga dijaloga su  Svein Mønnesland,
Kjell Arild Nilsen, Vesna Teršelić i Žarko Puhovski.

Polazište rasprave su knjige norveških gostiju: National Symbols in Multinational States.The Case of Yugoslavia, Sveina Mønneslanda te Milošević u ratu i u Haagu Kjell Arilda Nilsena.

Očekujemo vas na Gornjem gradu, u Vili Arko, Basaričekova 24,
u ponedjeljak,19. svibnja 2014. u 17 sati.



HRVATSKI P.E.N. CENTAR I SUBVERSIVE FILM FESTIVAL:

KNJIŽEVNOST I SLOBODA
(9 i 10 svibnja 2014.)


PDF dokument - kliknite ovdje



Noć knjige u vili Arko

Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca
pozivaju vas na tribinu

1914. – pisanje o ratu, čitanje o ratu

U godini obilježavanja 100. godišnjice od početka Velikog rata sudionici tribine razgovarat će o onodobnim hrvatskim piscima koji su se temom rata bavili u svojim djelima, kao i o suvremenim povjesničarima i piscima kojima je Prvi svjetski rat predmet interesa i danas, poput nagrađivane autorice Sibile Petlevski i njene trilogije romana Tabu i povjesničara Filipa Hameršaka i najnovije knjige o Prvom svjetskom ratu Tamna strana Marsa. Na tribini će se čitati ratna poezija Dragutina Domjanića, A. B. Šimića, Drage Ivaniševića, Frana Alfirevića i drugih autora…

u Noći knjige, srijeda, 23. travnja 2014. u 19 sati, Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb

Sudjeluju:

Sibila Petlevski, Filip Hameršak, Tomica Bajsić, Nadežda Čačinovič i dramska umjetnica



Nagrada Višnja Machiedo
Hrvatskog P.E.N. centra
za 2013. godinu

Ingrid Šafranek

za knjigu ''Bijela tinta''
Studije i ogledi iz francuske književnosti,
Litteris, Zagreb, 2013.




Hrvatski PEN centar poziva Vas da se uključite u

razgovor povodom
Međunarodnog dana materinskoga jezika

21. veljače 2014., petak, u 13 sati,
u Knjižnici i čitaonici B. Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

Tim se razgovorom pridružujemo inicijativi Odbora za prevođenje i lingvistička prava Međunarodnoga PEN-a.
Sudjeluju: Tonko Maroević, Sibila Petlevski, Iva Grgić Maroević, Tomica Bajsić i Nadežda Čačinovič.




Hrvatski P.E.N. centar raspisuje natječaj za dodjelu

NAGRADE VIŠNJA MACHIEDO

Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2012. do 15. prosinca 2013.
Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske, javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj. Prijedlog za dodjelu Nagrade mora biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.
Pravilnik Nagrade Višnja Machiedo objavljen je u Narodnim novinama broj 141 27. studenoga 2013. te na internetskim stranicama Hrvatskoga centra P.E.N.-a.
Pet (5) primjeraka djela valja dostaviti na adresu:
Hrvatski P.E.N. centar, Basaričekova 24, 10 000 Zagreb

Rok za predaju prijedloga istječe 15. siječnja 2014.
Rezultati natječaja bit će objavljeni na tiskovnoj konferenciji,
a nagrada uručena javno na posebnoj svečanosti.

Natječaj objavljen u ''Jutarnjem listu'', u subotu, 14. prosinca 2013.


Pravilnik Nagrade Višnja Machiedo

  PDF dokument - kliknite ovdje





Hrvatski PEN centar ima čast pozvati Vas na regionalni susret pod stalnim nazivom SUSJEDSTVO RIJEČI.

Ovogodišnja je tema JEZIK KOJI NAS SPAJA I RAZDVAJA.

Skup će se održavati 14. i 15. 11. od 11 sati u kući Arko, Basaričekova 24.

Pozvali smo niz uglednih književnika, književnih kritičara, lingvista, filologa i publicista kojima je svakako zajedničko to da žive od posebne brige koje ukazuju jeziku. Zamolili smo ih potom da na način koji sami izaberu, u eseju, fikciji, znanstvenoj analizi, progovore o shvaćanju vlastitoga jezika u odnosu spram susjednih jezika, jezika za koje ne treba prevođenje ali se ipak po nečemu razlikuju. Također smo željeli ispitati postoji li nešto što djeluju kao lingua franca u širem okruženju.
Na skupu će govoriti Vladislav Bajac, Laslo Blašković, Nadežda Čačinovič, Sinan Gudžević, Enver Kazaz, Snježana Kordić, Vladimir Kopicl, Katica Kulavkova, Zvonko Maković, Dušan Marinković, Tonko Maroević, Ranko Matasović, Sibila Petlevski, Krunoslav Pranjić, Milorad Pupovac, Sanja Roić, Nermin Sarajlić, Dragan Velikić, Marko Vešović, Velimir Visković, Zdravko Zima i Vjeran Zuppa.








Otvaranje u Berlinu bit će u Nedjelju, 1. 09. 2013. Počinje u 19 sati u prostoru www.c-base.org. U sklopu događaja bit će čitanja uživo i video prezentacija, a predstavit će se i nove stranice i nove mogućnosti poput Live Streaminga, Youtube videa, snalaženja putem kategorija i arhiva, a moći se stupiti direktno u razgovor s Berlinom. Prijenosu uživo moći će se pristupiti putem www.lyrikline.org stranica, a novi izgled se već sada može pogledati ovdje: http://lyrikline.org.dedi2460.your-server.de/


Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,
na upravo završenoj IZBORNOJ SKUPŠTINI Hrvatskog P.E.N. centra, danas, 18. svibnja 2013., s početkom u 11 sati, u vili Arko, Basaričekova 24, Zagreb, za Upravu PEN-a izabrani su:
predsjednica: Nadežda Čačinovič
potpredsjednici: Tonko Maroević i Zvonko Maković
glavni tajnik: Tomica Bajsić
pomoćni tajnici: Ingrid Šafranek i Seid Serdarević
članovi Upravnog odbora: Branko Čegec, Sibila Petlevski i Mladen Machiedo
članovi Nadzornog odbora: Vjera Balen-Heidl, Sanja Roić i Miroslav Kirin.

Primljeni novi članovi PEN-a su:
Dalibor Blažina, Dunja Fališevac, Vanda Mikšić, Boris Postnikov, Dinko Telećan, Tvrtko Vuković i Milana Vuković Runjić.

Lijep pozdrav iz Hrvatskog P.E.N. centra.


Izvor fotografije: Ured Predsjednika RH, snimila Marija Kundek, službena fotografkinja

U Zagrebu je 10. i 11. svibnja 2013. boravio predsjednik Međunarodnoga PEN-a, gospodin John Ralston Saul. Sudjelovao je na PEN-ovskom skupu ''Subverzivna književnost: Angažiranost danas'' u sklopu Subversive festivala.

Na prijemu kod predsjednika Republike Hrvatske (fotografija): predsjednik Međunarodnoga PEN-a, gospodin John Ralston Saul, predsjednik RH, gospodin Ivo Josipović, predsjednica Hrvatskog PEN centra, gospođa Nadežda Čačinovič i nekadašnji predsjednik Hrvatskog PEN centra te potpredsjednik Međunarodnoga PEN-a, gospodin Predrag Matvejević.



Hrvatski P.E.N. centar ima zadovoljstvo pozvati vas na subverzivni forum
''Subverzivna književnost: Angažiranost danas'',
9.-11. svibnja 2013. u kinu Europa,
u Zagrebu, u sklopu Subversive festivala.

PROGRAM:

Subverzivna književnost: Angažiranost danas
Kino Europa (Dvorana Müller) / 9. - 11. svibnja 2013.

Četvrtak, 9. svibnja
20:00
Foaje kina Europe
Predrag Lucić i Boris Dežulović: Melodije bijede i pobjede
20:00 – 22:00
SubLit Café
Moderatori: Milan Rakovac i Marko Pogačar

Petak, 10. svibnja
11:00 – 11:15
Uvod: Zašto subverzivna književnost?
11:15 – 13:00
1. panel
Autorski angažman jučer i danas
Moderator: Igor Štiks
Panelisti/ice: Christos Chrissopoulos, Nadežda Čačinovič, Karl Markus Gauss
13:00 – 14:00
Stanka za ručak
14:00 – 15:30
2. panel
PEN i angažirana književnost
Moderator: Nadežda Čačinovič
Panelisti: Predrag Matvejević i John Ralston Saul
16:00 – 17:30
3. panel
Kako se to piše angažirano?
Moderator: Peter Vermeersch
Panelisti/ice: Annelies Verbeke, Nikica Petković, Daša Drndić
18:00 – 20:00
Okrugli stol
Književni angažman: čemu i zašto?
Moderator: Boris Postnikov
Panelisti: Ivana Sajko, Oliver Frljić, Andrej Nikolaidis i Selvdin Avdić
20:00 – 22:00
SubLit Café
Moderator: Marko Pogačar

Subota, 11. svibnja
12:00 – 14:00
4. panel
Suočavanje s prošlošću
Moderator: Seid Serdarević
Panelisti/ice: Daša Drndić, Saša Ćirić i Peter Vermeersch
14:00 – 15:30
Stanka za ručak
15:30 – 17:30
5. panel
Suočavanje sa sadašnjošću: pisac kao aktivist
Moderator: Nick Holdstock
Panelisti/ice: Grazyna Plebanek, Andrej Nikolaidis, Ivana Sajko
18:00 – 20:00
Okrugli stol
Okupiraj književnost
Moderator: Marko Pogačar
Sudionici: Aleš Debeljak, Karl Markus Gauss, Christos Chrissopolous



Noć knjige u vili Arko

 
 Hrvatski PEN centar i Hrvatsko društvo pisaca pozivaju vas
na tribinu

TKO JAMČI BUDUĆNOST KNJIGE

 u Noći knjige, utorak, 23. travnja 2013. u 19 sati
vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb

Na prvi pogled odgovor na postavljeno pitanje je jasan: budućnost knjige ovisi o onima koji ih pišu i onima koji ih čitaju. Okupljeni proizvođači knjiga, i sami čitatelji, znaju, međutim, koliko toga ovisi o posrednicima i kontekstu odnosno njihovim stalnim transformacijama.  Tko će lakše preživjeti, pjesnici koji možda mogu  svoja zahtjevna djela spasiti u nišama izuzetima od pritiska tržišta ili autori koji  kritičkim stavom žele izravni učinak… ili neka sasvim nova vrsta pisanja?

Sudjeluju:
Asja Bakić, Ankica Čakardić, Kristina Posilović i Boris Postnikov

Razgovor moderira: Nadežda Čačinovič



Hrvatski PEN centar poziva Vas da se uključite u razgovor povodom
Međunarodnog dana materinskoga jezika
21. veljače u 12 sati u Vili Arko, Basaričekova 24, Zagreb.

Tim se razgovorom pridružujemo inicijativi Odbora za prevođenje i lingvistička prava Međunarodnoga PEN-a a sa željom da još jednom razmotrimo položaj hrvatskoga jezika i drugih materinskih jezika državljana Hrvatske u kontekstu europskih integracija i globalizacije ali i na razini osobnih iskustava.
Razgovor će započeti Vjera Balen-Heidl, Giga Gračan, Iva Grgić Maroević i Ingrid Šafranek.

U nastavku Gironski manifest o jezičnim pravima (prijevod), jedan od temeljnih dokumenata Međunarodnoga PEN-a.

GIRONSKI MANIFEST O JEZIČNIM PRAVIMA

Međunarodni PEN povezuje svjetske pisce.

Odbor Međunarodnoga PEN-a za prevođenje i jezična prava objavio je prije petnaest godina u Barceloni Opću deklaraciju o  jezičnim pravima.

Taj isti Odbor, danas okupljen u Gironi, objavljuje Manifest Opće deklaracije u deset ključnih točaka.

1.Jezična raznovrsnost svjetska je baština koju valja cijeniti i štititi.

2. Poštovanje svih jezika i kultura temeljno je za proces stvaranja i održavanja dijaloga i mira u svijetu.

3. Svi pojedinci uče govoriti u krilu zajednice koja im daje život, jezik, kulturu i identitet.

4. Različiti jezici i različiti oblici govora nisu samo sredstva komunikacije; oni su i okružje u kojem ljudi odrastaju i  gdje se stvaraju kulture.

5. Svaka jezična zajednica ima pravo da se njezin jezik koristi kao službeni na području govorenja.

6. Školska nastava mora doprinijeti ugledu jezika što ga govori jezična zajednica nekoga područja.

7. Poželjno je da građani raspolažu općim znanjem različitih jezika, budući da to pogoduje empatiji i intelektualnoj otvorenosti te pridonosi produbljivanju znanja vlastitoga jezika.

8. Prevođenje tekstova, posebice velikih djela različitih kultura, predstavlja vrlo značajan čimbenik u nužnome procesu uzajamnog  većeg razumijevanja i  poštovanja među ljudima.

9. Mediji su povlašteni glasnogovornici za provođenje jezične različitosti i za stručni i učinkoviti rast ugleda te različitosti.

10. Ujedinjeni narodi moraju priznati pravo na korištenje i zaštitu vlastitoga jezika  kao jedno od temeljnih ljudskih prava.

Odbor Međunarodnoga PEN-a za prevođenje i jezična prava

Girona, 13. svibnja 2011.


Poštovani,

Hrvatski PEN centar, na međunarodni Dan pisaca u zatvoru 15. studenog, svečano proslavlja 80 godina svojeg uvaženog člana, potpredsjednika Međunarodnoga PEN-a i nekadašnjeg predsjednika Hrvatskog PEN centra, gospodina Predraga Matvejevića, u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva, Perkovčeva 2, Zagreb, 15. studenog u 19 sati.

Očekujući Vas, lijep pozdrav iz Hrvatskog P.E.N. centra







Hrvatski P.E.N. centar
ima čast pozvati Vas na tribinu

''Odgovornost Europe - od Bruxellesa do Konga i natrag''
utorak, 15. svibnja 2012., u 17 sati,

Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb.

O mogućnostima djelovanja europskih PEN centara govore
David Van Reybrouck i Peter Vermeersch
iz Belgijskog flamanskog PEN centra,
te Igor Štiks , Seid Serdarević i Nadežda Čačinovič.



REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOGA P.E.N. CENTRA
subota, 5. svibnja 2012., u 11.00 sati

u P.E.N.-u, Basaričekova 24, Zagreb




PEN centar: Javno, državno i privatno u medijima javna rasprava o vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a

Nakon “Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a”, 6. ožujka 2012. organizirana je i druga rasprava u organizaciji Hrvatskog PEN centra “O javnom, državnom i privatnom u medijima”. Apel je u siječnju ove godine potpisalo tridesetak nevladinih udruga, a upućen je Hrvatskoj Vladi i Saboru s konstatacijom da se reforma Hrvatske radiotelevizije iz državnog u javni medij pokazala neuspješnom.

Prema Nenadu Staziću, SDP-ovom saborskom zastupniku, javni medij je onaj koji je financiran i kontroliran od strane javnosti. Upravo je to razlika državnog i javnog, zaključuje i dodaje, “HRT to danas nije”. Što se pak Programskog vijeća na HRT-u tiče, ono je najbolje bilo kad su u njemu sjedili saborski zastupnici, smatra Stazić. “Oni su nekome morali odgovarati, dok ovi danas nikome ne odgovaraju”, istaknuo je.

“Kad govorimo o privatnom u medijima, najveći je problem vlasništava koji se ne može zakonski riješiti”, istaknuo je Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND). Razlog leži u činjenica da je u Hrvatskoj većini vlasnika medij drugi odnosno, sporedni posao što se u konačnici odražava na sam posao te na rad novinara, objasnio je. Kod medija u stranom vlasništvu situacija je ipak nešto drugačija, jer stranci ipak odgovornije upravljaju kapitalom. Međutim postoje indicije da strani vlasnici glavnih medijskih kuća su u izlasku iz Hrvatske jer profita tu više nema, rekao je Duka.

Cilj državnih medija mora biti, zaključio je predsjednik HND-a, da postanu javni. “U demokratskom društvu nema potrebe za državnim medijima”, istaknuo je.

Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audioovizualnog centra na raspravi je pak govorio o stanju kaosa, ili pobrkanosti na Hrvatskoj javnoj televiziji HRT-u. Po njemu, osim što je došlo do zbrke u prvom i drugom programskom kanalu, koji su istovjetni, u organizaciji dvostruke proizvodnje, ingerencijama i kriterijima, još su pobrkane i metode upravljanja javnom ustanovom i javnom organizacijom. Međutim, u nekim stvarima na HRT-u je ipak postignuta revolucija. “To je model u kojem je središnji klijent, središnja oglašivačka korporacija”, rekao je te dodao “javna sredstva slijevaju se u džep oglašivača”. Jedini način na koji bi se takva situacija mogla riješiti je unutar takozvanog “kruga povjerenja” u kojem bi svatko, od javnosti do zastupnika u Hrvatskom saboru, mogao jasno reći što hoće, zaključio je Hribar.

Javna televizija nikad nije postala javna već je državna, zaključak je pak Zrinke Vrabec Mojzeš, savjetnice predsjednika države za društvena pitanja te bivše novinarke i urednice popularnog zagrebačkog radija 101. Mojzeš pak smatra da Hrvatska ima dobre zakone po pitanju medija, “kojima ništa ne fali osim što se ne provode”, istaknula je. Kritizirala je i regulatore koji po njoj ne funkcioniraju jer u mnogo slučajeva kad su mogli reagirati oni su to propustili učiniti. Također, naglasila je da o pluralizmu o tiskanim medijima u Hrvatskoj nema govora jer dvije tvrtke drže preko 90 posto tog medijskog prostora. Osvrnula se i na slučaj novinara HRT-a Zorana Šprajca koji je nakon emitiranja priloga u padu Vukovara nestao s televizije. “Svaka čast Šprajcu na hrabrosti međutim, o tome su nezavisni mediji govorili kada se o tome i trebalo govoriti. Tih medija danas više nema”, konstatirala je i zapitala se postoji li uopće interes da se pored državnih i komercijalnih medija zadrži forma neovisnih s javnom funkcijom.

HND HTV-a ne želi političare u Vijeću

Novinar Hrvatske radiotelevizije i urednik emisije “Paralele”, Goran Rotim, na raspravi je na konstataciju Stazića da je Programsko vijeće bilo najbolje kad su u njemu sjedili političari, odgovorio kako Hrvatsko novinarsko društvo HTV-a smatra da političari ne bi trebali biti u programskom vijeću javne televizije. Također, HND HTV-a predala je svoje smjernice, odnosno stajališta o tome kako bi se trebalo upravljati HTV-om. Po njima Programsko vijeće imalo bi 11 članova, predstavnika javnih djelatnosti.

J.B.


Hrvatski P.E.N. centar Vas
u skladu s dogovorom nevladinih udruga
potpisnica Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a

poziva da sudjelujete u raspravi o
JAVNOM, DRŽAVNOM I PRIVATNOM U MEDIJIMA

utorak, 6.ožujka 2012., u 11 sati, u prostorijama PEN-a
,
Kuća Arko, Basaričekova 24, Zagreb.


Hrvatski P.E.N. centar povodom prijedloga zakonske regulative ACTA izjavljuje kako su moguće smanjenje slobode korisnika Interneta i povećanje nadzora nad njima, okolnosti koje nalaže pažljivu a prije svega javnu raspravu o svakoj promjeni zakonodavstva te poziva da se neophodna zaštita autorskih prava ne provodi na štetu velikih dostignuća u slobodnom pristupu informacijama i uspostavljenoj mreži nesputane komunikacije.

Nadežda Čačinovič
Predsjednica

20. veljače 2012.


Hrvatski centar PEN-a izražava žaljenje zbog najave ukidanja dnevnika Vjesnik. Bez obzira na propuste uređivačke politike i padanje naklade , Vjesnik predstavlja tip glasila koje načelno služi općem dobru a ne partikularnim interesima privatnih vlasnika. Funkcioniranje javnosti ovisi o prostoru za raspravu i informiranje gdje dobit ne može biti izravna i kratkoročna. Uvjereni smo da je moguće pronaći model potpore Vjesniku koji bi smanjio troškove a ojačao funkcije potrebne javnosti.

Nadežda Čačinovič
predsjednica

14. veljače 2012.


Predsjednik Josipović podržao Apel za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a



utorak, 31. siječanj 2012.

Predsjednik Republike Ivo Josipović primio je jučer predstavnike i predstavnice Hrvatskog novinarskog društva i nevladinih udruga, potpisnika/ca Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a, koji su ga informirali o zahtjevima sadržanim u Apelu, a čiji cilj je uspostavljanje kvalitetnog upravljanja i programskog vođenja javnom televizijom.

Predsjednik Josipović istaknuo je kako podržava raspravu o funkcioniranju HRT-a i ostvarivanje javnog interesa u programu HRT-a. Transparentnije i odgovornije financijsko poslovanje javnog televizijskog servisa kao i programska i uređivačka neovisnost ključni su za ispunjavanje javne funkcije Hrvatske televizije, naglasio je predsjednik Josipović.

Sugovornici su se složili kako je nužno potaknuti produkciju informativnog, dramskog, znanstvenog, dokumentarnog, kulturnog programa, te programa namijenjenih nacionalnim manjinama i svim društvenim grupama koje sačinjavaju pretplatnike javnog servisa.

U izaslanstvu su bili Zdenko Duka, predsjednik HND-a, Nadežda Čačinovič, predsjednica Hrvatskog P.E.N. centra, Vesna Teršelič, voditeljica Documente, Sanja Sarnavka, predsjednica Upravnog odbora Kuće ljudskih prava, te Elizabeta Gojan, predsjednica ogranka HND na HTV-u.



Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati Vas na

III. REGIONALNI SUSRET SUSJEDSTVO RIJEČI KLASICI DRUGIH

u četvrtak 8.12. i petak, 9.12. od 10-do 14 sati Zagreb, Basaričekova 24

Tomislav Brlek, Nadežda Čačinovič, Tatjana Jukić, Enver Kazaz, Zvonko Kovač, Zvonko Maković, Tonko Maroević, Mihajlo Pantić, Sibila Petlevski, Marjan Strojan
govore o Tomažu Šalamunu, Danilu Kišu, Radomiru Konstantinoviću, Marku Vešoviću, Jovanu Hristiću i mnogim drugima.

Vojka Smiljanić-Đikić govori o ''Sarajevskim sveskama.''



POZIVNICA

Hrvatski P.E.N. centar
u suradnji s Knjižnicom Marije Jurić Zagorke,
Veleposlanstvom Slovačke Republike
te Edicijama Božičević u povodu posjete delegacije Slovačkog P.E.N.-a

organizira susret sa slovačkim književnicima:
Milan Augustín, Lubomír Belák, Gustáv Murín i Vladimír Skalský
te
predstavljanje hrvatskog prijevoda
knjige Gustáva Murína ''Kako je malen ovaj svijet''
u petak, 18. studenog 2011., u 18 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb

Sudjeluju:
Sibila Petlevski
Zrinka Kovačević
Sanja Janušić
i Gustáv Murín



15. studeni 2011.
MEĐUNARODNI DAN PISACA U ZATVORIMA


Tribina Hrvatskog P.E.N. centra, utorak, 15. studenog 2011., 20.00 sati, u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.
Sudjeluju: Tomica Bajsić, Boris Beck, Žarko Puhovski

“Najpodmukliji od strahova je onaj koji se maskira u zdravi razum ili mudrost, pa osuđuje kao glupa, brzopleta, nevažna i bezvrijedna, čak i najmanja, svakodnevna djela hrabrosti koja pomažu očuvati samopoštovanje i dostojanstvo čovjeka.” Aung San Suu Kyi, Burma (14 godina u kućnom pritvoru).


LIU XIAOBO
Miš u zatvoru

Mali se miš provukao kroz rešetke
i nervozno hoda uz rub prozorskog okna.
Ogoljeli zidovi ostaju iza njega,
a tako i komarci otežali od krvi.
Uspio je privući srebrno svjetlo neba
i činilo se kao da leti.
Takva je vrsta ljepote rijetka.
Noćas, miš je pristao gospodin.
Ne jede, ne pije, niti brblja u prazno.
Širom je otvorio oči poput izdajnika
kada odlazi tragom mjesečine.

Liu Xiaobo, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2010, zbog "svoje neiscrpne i nenasilne borbe za osnovna ljudska prava u Kini," jedan je od 40 kineskih pjesnika i pisaca još uvijek u zatvoru, osuđen zbog “anti-državne subverzije.”





Hrvatski P.E.N. centar ima čast pozvati vas na tribinu povodom eskalacije tragičnog progona novinara i pisaca u Meksiku. Za novinare, angažirane pisce i aktiviste ljudskih prava Meksiko je najopasnija zemlja u Latinskoj Americi, i jedna od najopasnijih zemalja u svijetu. Zadnjih pet godina, trideset i pet novinara je ubijeno i osmero ih je oteto. Samo ove godine, devet je novinara ubijeno. Većina mrtvih, poput reportera lista La Opinión, Elisea Barróna Hernándeza, ubijenog 25. svibnja 2009., bavilo se istragom korupcije izvještavajući o organiziranom kriminalu, postajući mete zbog svog rada.
Najveći broj tih ubojstava i nestanaka nije bio ispravno istražen i kažnjen, stvarajući atmosferu straha i nekažnjivosti. Kampanja Međunarodnog PEN centra „Day of the Dead 2011 in Mexico,“ predstavljena na kongresu u Beogradu prošlog mjeseca, ima za cilj privući pažnju javnosti na porast zastrašujućeg nasilja koje prati nekažnjivost,  i mobilizirati pritisak na vlasti Meksika kako bi se ubijanju, otimanju, progonu, premlaćivanju i zastrašivanju novinara i pisaca u Meksiku stalo na kraj.
02. studenog 2011. u Muzeju prekinutih veza na Gornjem gradu, građani Meksika koji žive u Zagrebu postavit će izložbu, oltar poput onih uobičajenih u Meksiku za obilježavanje Dana mrtvih, u nadi za mir u Meksiku i jačanje kulturnih veza između Hrvatske i Meksika, uz plakat Hrvatskog P.E.N. centra za spomen na ubijene i nestale novinare i pisce u Meksiku.


Hrvatski P.E.N. Centar i Veleposlanstvo Kanade
sa zadovoljstvom Vas pozivaju na
okrugli stol
na kojem će sudjelovati
Nelofer Pazira
kanadska novinarka, književnica i redateljica

Political and Human Rights Issues: Literary and Journalistic Style

u ponedjeljak, 19. rujna 2011., u 18 h

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb



Nelofer Pazira, redateljica, glumica, novinarka i spisateljica afganistansko-kanadskog podrijetla, zagovornica je «odgovorne kinematografije». Svoj rad temelji na iskustvima odrastanja u Kabulu (Afganistan) tijekom 10 godina sovjetske okupacije. Godine 1989. pobjegla je s obitelji u Pakistan, a odatle u New Brunswick u Kanadi. Zauzima se za to da umjetnost, kao čimbenik društvene promjene, mora propitkivati definicije «društvenih normi» i istovremeno promovirati humanost. Kroz svoj rad N. Pazira potiče kritičko mišljenje, toleranciju i raznolikost. Nastoji prikazati kompleksnost ljudskih iskustava bez obzira na geografske i kulturološke granice. Glumila je u hvaljenom filmu Kandahar, koji se temelji na njenoj osobnoj životnoj priči. Dobila je nagradu Prix d’interprétation na filmskom festivalu u Montrealu. Njen rad na području filma obuhvaća još i film Return to Kandahar (Povratak u Kandahar) , koji je dobio nagradu Donald Brittain na Gemini Awards 2003. godine, zatim The Giant Buddhas (Divovski Bude) i Audition (Audicija) . Njen najnoviji film, Act of Dishonour (Nečasni čin) , bavi se problematikom ubojstava iz časti. Nelofer je radila za televiziju i radio CBC te je objavila više radova. Godine 2006. njena je knjiga A Bed of Red Flowers: In Search of My Afghanistan (Gredica crvenog cvijeća: u potrazi za mojim Afganistanom) dobila nagradu Drainie-Taylor Biography. Godine 2002. sudjelovala je u kulturnim aktivnostima UNESCO-a u Afganistanu. Godine 2003. osnovala je Fond za afganistanske žene Dyana, koji pomaže afganistanskim ženama u školovanju. Bila je predsjednica kanadskog PEN-a. Ima diplomu iz novinarstva i engleske književnosti sa sveučilišta Carleton u Ottawi, te magisterij iz antropologije, sociologije i vjerskih studija, koji je stekla na sveučilištu Concordia u Montrealu. Dobila je i počasni doktorat iz prava na sveučilištu Carleton.


Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,

Hrvatski P.E.N. centar priređuje

raspravu o KULTURNOJ POLITICI U STRANAČKIM PROGRAMIMA
u srijedu, 8. lipnja 2011., u 10 sati, u Basaričekovoj 24, Zagreb.

Sa zabrinutošću pratimo kako veliki broj građana Hrvatske gubi povjerenje u institucije predstavničke demokracije - te pak ne mogu učinkovito obavljati svoje zadaće bez dobroga funkcioniranja javne sfere i procesa oblikovanja javnoga mnijenja.
Želimo pružiti priliku strankama da na samom početku izborne borbe, prije nego što ova problematika bude posve potisnuta u drugi plan, izlože svoje viđenje kulturne politike. To nam se čini nužnim posebice zbog toga što je u uvjetima krize važno razjasniti kriterije, kako izravne dodjele pomoći i održavanja pojedinih ustanova, tako i obuhvatne politike usmjeravanja razvoja kulture u cjelini.

Molimo vas da sudjelujete u raspravi i svojim doprinosom pomognete jasnom sagledavanju različitih političkih opcija na području kulturne politike.

Sa štovanjem,


Nadežda Čačinovič
predsjednica



REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOG P.E.N. CENTRA
subota, 14. svibnja 2011. u 11 sati
Kuća Arko, Basaričekova 24, Zagreb

PRIJEDLOG DNEVNOG REDA:
1. Izbor radnog predsjedništva
2. Prihvaćanje predloženog dnevnog reda
3. Prisjećanje na preminule članove
4. Izvješća o redovitoj i programskoj djelatnosti u 2010. godini
5. Prijedlog programa rada u 2011. godini
6. Rasprava o izvješću i programima
7. Prijedlozi za primanje novih članova
8. Rasprava i glasovanje za nove članove
9. Razno


Hrvatski P.E.N. centar poziva Vas na tribinu unutar niza

KULTURA i PROŠLOST

Neslavne obljetnice
10. travanj 1941. – 10. travanj 2011.

Govore:
Ivo Goldstein, Goran Hutinec, Žarko Puhovski i Vjeran Zuppa

nedjelja, 10. travnja 2011. u 18 sati

Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb


Hrvatski P.E.N. Centar ima čast pozvati Vas na

SUSRET S KATALONSKIM AUTORIMA

Jaume C. Pons
Angels Gregori
Angel Igelmo
Lucia Pietrielli
Pau Vadell
Anna Gual
Pau Sanchiz i Ferrer

srijeda, 6. travnja 2011. u 18 sati


Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb


Hrvatski P.E.N. centar i Knjižnica Bogdana Ogrizovića

četvrtak, 24. veljače 2011. u 20 sati

ZAŠTO PREVODITI POEZIJU?

Sudionici:
Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić, Sibila Petlevski,
Zvonko Maković, Ervin Jahić i Tomica Bajsić

Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb


FESTIVAL KNJIŽEVNOST UŽIVO

LITERATURE LIVE FESTIVAL
Zagreb, 5.-9. studenoga 2010.
Zagreb, 5-9 November 2010.


PEN-HDP, Basaričekova 24
Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2
Booksa, Martićeva 14d


Sudionici / Participants:
Aleksej Cvetkov, Jean de Breyne, Damir Domitrović, Miloš Đurđević, Elena Fanajlova, Maria Ignatjeva, Dražen Katunarić, Mirt Komel, Marinko Koščec, Nika Leskovšek, Nina Mitrović, Bernard Noël, Robert Perišić, Sibila Petlevski, Marko Pogačar, Tomo Ravbar, Evelina Rudan, Ivana Sajko, Simona Semenič, Slobodan Šnajder, Tena Štivičić, Marina Šur Puhlovski, Milko Valent


PROGRAM:

5.11.
PEN-HDP Basaričekova 24
12.00 h

Otvaranje Festivala / Opening of the Festival
Autorska čitanja / Readings Talk Show
Jean de Breyne
S autorom razgovaraju / Interviewed by
Vanda Mikšić i Sibila Petlevski
Marko Pogačar
S autorom razgovaraju / Interviewed by Miloš Đurđević
Evelina Rudan
S autoricom razgovara / Interviewed by Miloš Đurđević


6.11.
PEN-HDP Basaričekova 24
18-21 h

Autorska čitanja / Readings Talk Show
Marina Šur Puhlovski
S autoricom razgovara/ Interviewed by Velimir Visković
Robert Perišić
S autorom razgovaraju / Interviewed by Jadranka Pintarić
Marinko Koščec
S autorom razgovara/ Interviewed by Jadranka Pintarić


7.11.
PEN, HDP Basaričekova 24
12-14 h

Autorska čitanja / Readings Talk Show
Slobodan Šnajder
S autorom razgovara / Interviewed by Sibila Petlevski
Nina Mitrović
S autorom razgovara / Interviewed by Sibila Petlevski

***

Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2
18-21 h

Autorska čitanja / Readings Talk Show
Bernard Noël
S autorom razgovaraju / Interviewed by
Ingrid Šafranek, Zvonimir Mrkonjić & Sylvain Tanquerel

Književni salon – Pisma poetskog prijateljstva Literary Salon – Letters of Poetic Friendship Jean de Breyne – Bernard Noël


8.11.
PEN, HDP Basaričekova 24
12-14 h

Autorska čitanja / Readings & Talk Show
Dražen Katunarić
S autorom razgovara / Interviewed by Jadranka Pintarić
Maria Ignatieva
S autoricom razgovara/ Interviewed by Fikret Cacan

***

Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2
18-21 h

Autorska čitanja / Readings & Talk Show
Aleksej Cvetkov
S autorom razgovara / Interviewed by Fikret Cacan & Sibila Petlevski
Miloš Đurđević
S autorom razgovara / Interviewed by Sibila Petlevski
Elena Fanajlova
S autorom razgovara / Interviewed by Fikret Cacan


9.11.
PEN, HDP Basaričekova 24
12-14 h

Autorska čitanja / Readings Talk Show
Ivana Sajko
S autoricom razgovara / Interviewed by Marin Blažević
Milko Valent
S autorom razgovara / Interviewed by Boris Senker

PARALELNI PODNEVNI PROGRAM:
Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2
12.00 h

Predstavljanje hrvatskog izdanja knjige Bernarda Noëla Ostatak puta (Litteris-Zagreb)

***

Booksa, Martićeva 14d
18-20 h

Autorska čitanja uz razgovor na temu
“(De)tabuizacija suvremene drame i kazališta;
primjeri iz hrvatske i slovenske prakse”
/ Readings and Talks on the topic
“(De)tabuization of contemporary drama and theatre;
examples from Croatian and Slovene practice”

Autori i sudionici u diskusiji /Authors and Participants in Discussion:

(Note: T. Štivičić is represented only as author in the Festival edition, not taking part in the discussion)

Damir Domitrović, Mirt Komel, Nika Leskovšek, Sibila Petlevski, Goran Pavlić, Tomo Ravbar, Ivana Sajko, Simona Semenič, Slobodan Šnajder, Tena Štivičić, Milko Valent, Tomislav Zajec

Program festivala u PDF formatu - kliknite ovdje



Zagreb, 15. srpnja 2010.

Izjava za medije


Hrvatski P.E.N. centar ponovno izražava ogorčenje zbog represivnih postupaka protiv prosvjednika koji na primjeru Varšavske ulice uz veliku potporu nastoje obraniti javni interes pred interesima pojedinaca. Prizor posječenih stabala i velikog broja naoružanih specijalaca ostat će upečatljiv simbol nadmenosti i nebrige za volju građana.


Za Hrvatski P.E.N. centar Nadežda Čačinovič


Zagreb, 11. veljače 2010.

Izjava za medije


Hrvatski centar PEN-a snažno protestira protiv nasilnog postupka vlasti protiv građanske inicijative za zaštitu gradske jezgre i pritvaranja njezinih aktivista. Time je instrumentima moći prekinut pokušaj da se u javnosti nenasilnom akcijom i bez ometanja uobičajenog prometa raščiste svi elementi građevinskoga poduhvata. Tražimo da se pritvoreni odmah oslobode i da se omogući daljnje odvijanje mirnoga prosvjeda.


Nadežda Čačinovič, predsjednica


Zagreb, 08. veljače 2010.

50. OBLJETNICA ODBORA ZA PISCE U ZATVORU

Hrvatski P.E.N. centar predložio je uvrštavanje Vlade Gotovca među pedeset pisaca koji će obilježiti 50. obljetnicu Odbora Međunarodnog PEN-a za pisce u zatvoru, posvećenog obrani slobode izražavanja diljem svijeta.

Ovogodišnja, jubilarna obljetnica, koja se obilježava međunarodnom kampanjom ''Jer pisci govore što misle'', bit će prigoda za odavanje počasti piscima za koje se različitim načinima borbe i prosvjeda zalagao Međunarodni PEN.

Na popisu pedeset ''znakovitih slučajeva'' su Josef Brodsky, Vaclav Havel, Anna Politkovskaya, Ken Saro-Wiwa, Salman Rushdie, Lydia Cacho i Liu Xiaobo. Još nije odlučeno hoće li Vlado Gotovac biti među njima, a to bi se trebalo znati u travnju.

Tom hrvatskom pjesniku, esejistu, filozofu, govorniku i političaru bit će posvećeni programi obilježavanja Odbora za pisce u zatvoru u Hrvatskoj, u organizaciji Hrvatskog P.E.N. centra.

U Londonu će se održati Međunarodni festival svjetske književnosti ''Free the World'', od 14. do 18. travnja, a organizirat će se i događaju vezani uz Iran te uz kineskog disidenta Liua Xiaoboa.

PEN je najstarija organizacija koja promiče slobodu govora i izražavanja, a Odbor za pisce u zatvoru postavio je nove standarde u obrani prava pisaca i ostalih. U radu Odbora danas sudjeluje više od 70 centara u cijelome svijetu, dok Međunarodni PEN (osnovan 1921., a Hrvatski PEN centar 1927.) ima više od 140 podružnica u stotinjak zemalja.


Zagreb, 12. studenog 2009.

Izjava za tisak

15. studeni - Međunarodni dan pisaca u zatvorima

Povodom Međunarodnog dana pisaca u zatvorima koji se svake godine obilježava 15. studenog, Hrvatski PEN centar obavještava javnost o aktivnostima Odbora za pisce u zatvorima na međunarodnoj razini.

Svake godine širom svijeta ponavljaju se napadi na pisce, novinare, urednike, izdavače i pjesnike koji su na najsuroviji način onemogućeni u svom radu. Više od tisuću slučajeva zlostavljanja, prijetnji, napada, progona i ubojstava svjedoče o ograničavanju slobodne i kritičke misli u mnogim državama svijeta..

Tijekom 75. kongresa Međunarodnog PEN-a u Linzu krajem listopada ove godine – Odbor za pisce u zatvorima objavio je izvješće za prvih 6 mjeseci 2009. godine i predložio 11 posebnih rezolucija kojima se osuđuju napadi na pisce širom svijeta. Ove su rezolucije usmjerene protiv drastičnih kršenja ljudskih prava kao i prava na slobodu govora i stvaranja u zemljama poput Kube, Kine, Irana, Rusije, Gruzije, Eritreje, Meksika i drugih zemalja Latinske Amerike.

U šestomjesečnom izvješću ovog PENova odbora detaljno su dokumentirani brojni napadi na pisce širom svijeta. Hrvatska se sa još uvijek neriješenim ubojstvom Ive Pukanića, tako našla u nezavidnom društvu sa zemljama poput – Rusije, u kojoj pravosuđe uz ubojstvo Natalije Estemirove, novinarke i aktivistice NVO Memorial, nije od 1990. godine razriješilo čak 17 ubojstava.

Odbor za pisce u zatvorima (WiPC) osnovan je 1960. godine kako bi branio prava pisaca koji borave u zatvorima, organizirao kampanje za oslobađanje, lobirao vlade i lokalne vlasti i na taj način ponudio zatvorenicima nadu i ohrabrenje. Pravo na kritičko mišljenje i njegovo slobodno izražavanje jedno je od najvažnijih ljudskih prava koje se ne smije ograničavati.

Za više informacija molimo pregledati:



ili se obratiti:

Andrea Feldman
Odbor za pisce u zatvorima
Hrvatski PEN centar



20 GODINA OD PADA BERLINSKOG ZIDA
razgovor koji organiziraju Hrvatski P.E.N. centar i Goethe-Institut Kroatien

petak, 13. 11. 2009. u 10 sati,
Hrvatsko novinarsko društvo, Perkovčeva 2, Zagreb

u razgovoru sudjeluju:
Gerd Koenen, povjesničar i publicist
Nenad Popović, pisac i nakladnik
Žarko Puhovski, profesor političke filozofije, Sveučilište u Zagrebu
Slobodan Šnajder, književnik

uz simultani prijevod.

Pozivnica - kliknite ovdje

Ako 1989., godina pada Berlinskog zida, označava jedan od „najsretnijih događaja“ u povijesti Njemačke, tada ovaj datum iz perspektive Jugoistočne Europe istovremeno zahtijeva kritički pogled unatrag. Kraj komunizma u zemljama bivše Jugoslavije došao je istovremeno s ratom, bijegom i progonom. Prema dr. Gerdu Koenenu povijest komunizma treba svrstati u „stoljeće ekstrema“ i dati izdiferenciranu sliku, što je tema Zagrebačkog razgovora povodom 20 godina od pada Berlinskog zida.

Dr. Gerd Koenen je povjesničar i publicist. Njegove glavne teme su povijest komunizma, radikalnih pokreta i totalitarnih praksi 20. stoljeća. Posebno polje interesa su mu i odnosi između Njemačke i Rusije. 2007. dobio je Leipzišku književnu nagradu za europsko razumijevanje. Od travnja 2008. gostujući je predavač i istraživač «excellency programa» FRIAS sveučilišta u Freiburgu. Žiri povijesnog časopisa DAMALS dodijelio mu je za knjigu Putovima sanja o svjetskoj revoluciji: projekt Guevara nagradu za najbolju povijesnu knjigu godine 2009. Najpoznatije knjige su mu: Veliki pjevovi – Lenjin, Staljin, Mao Ce Tung. Kultovi vođa i mitovi o herojima, 1991., Njemačka i ruska revolucija (s Lewom Kopelevom) 1998. , Utopija čišćenja – što je bio komunizam? 1998., Ruski kompleks. Nijemci i istok 2005.

Koenenova politička biografija zanimljiva je koliko i ona spisateljska. Bio je utjecajni član SDS-a, koji je vodio studentski pokret 1968. godine u Njemačkoj. Godine 1973. pristupio je KBW-u, Komunističkom savezu Zapadne Njemačke. 1982. godine distancirao se od KBW-a baveći se i intenzivno objavljujući o poljskom pokretu Solidarność. Posljednjih godina je kroz značajne polemike u tiskanim medijima i na televiziji u svojoj zemlji postao jednim od najutjecajnijih intelektualaca koji govore o
proturječnostima i praksama (napose njemačke) Nove ljevice i neokonformizmu svoje generacije.

Njemački tjednik Der Spiegel (2001.) o autobiografskoj studiji Naše crveno desetljeće: To je povijest čitave jedne političke generacije, ideoloških i psiholoških snaga koje su je pokretale, a u stvari i povijest jednog desetljeća konačnog obračuna između komunizma i fašizma. Biograf je tu kasni ideološki kritičar samoga sebe, renegat koji piše u velikoj tradiciji Manesa Sperbera i Arthura Koestlera.


10 GODINA LYRIKLINE.ORG
Književna večer u Hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu

Hrvatski centar P.E.N.-a 2007. godine potpisao je partnerski ugovor s Literaturwerkstatt u Berlinu za uključivanje hrvatskih autora na internetsku pjesničku antologiju lyrikline.org, te prevođenje stranih pjesnika na hrvatski i uključivanje tih prijevoda na istu stranicu. To se dogodilo nakon što je Zvonko Maković godinu ranije bio pozvan da sudjeluje na pjesničkom festivalu u Berlniu i kao prvi hrvatski pjesnik uključen u tu antologiju. Tijekom 2008. snimljeno je šestoro hrvatskih pjesnika, koji sami čitaju po deset svojih pjesama i s istim tim pjesmama u hrvatskoj i prevednoj verziji, uključeno je na internetsku stranicu ove najveće antologije suvremene svjetske poezije. To su Zvonimir Mrkonjić, Andriana Škunca, Sonja Manojlović, Branko Maleš, Delimir Rešicki i Siblia Petlevski. U proljeće 2009. direktor Literaturwerkstätta iz Berlina g. Thomas Wohlfahrt gostovao je u Zagrebu i u organizaciji Hrvatskog centra P.E.N.-a i Goethe Instituta i održao javnu prezentaciju internetske antologije lyrikline.org u Knjižnici Bogdan Ogrizović. Tijekom predstavljanja priređeno je i čitanje zastupljenih hrvatskih pjesnika te razgovor s g. Wohlfartom i Z. Makovićem koji s hrvatske strane vodi ovaj projekt. Kako lyrikline.org sada slavi desetu obljetnicu, dogovoreno je da zemlje partneri gostuju krajem listopada u Berlinu, a da se u veleposlanstvima tih zemalja organiziraju čitanja. Dogovoreno je tako da se u Hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu 28. listopada u 18h organizira književna večer koja je dio službenog programa jubilarnoga festivala lyrikline.org. Sama proslava desetogodišnjice odvija se na najvišoj razini, pa će tako sam predsjednik BRD g. Horst Koehler otvoriti ovu svečanost. U Berlin su otputovali pjesnici Andriana Škunca, Zvonko Maković i Branko Čegec, a s njima će u Hrvatskom veleposlanstvu u srijedu nastupiti i njemački pjesnici Karin Kiwus i Dieter M. Gräf, dok će moderatorica biti ugledna prevoditeljica i promotorica hrvatske književnosti u Njemačkoj gospođa Alida Bremer.
Tijekom prve polovice 2009. dovršene su pripreme za snimanje drugih šestoro pjesnika, te njihovi prijevodi, što će biti predstavljeno u listopadu u Berlinu u okviru obilježavanja desetogodišnjice projekta. Da je takva aktivna promidžba hrvatske poezije važna, svjedoči i činjenica da je šestoro hrvatskih pjesnika bilo pozvano prošloga lipnja da gostuje u okviru vrlo dobre prevodilačke radionice koja se već 16 godina održava u Mainzu i Edenkobenu. Taj prevodilački projekt, nazvan „Poezija susjeda“ ("Poesie der Nachbarn: Dichter übersetzen Dichter"), nakon dovršenih prijevoda tiska opsežnu knjigu hrvatskih autora, predstavlja ih na više mjesta u Njemačkoj i knjige distribuira na relevantne adrese. U lipnju su tako u Edenkobenu i Mainzu gostovali Ivana Bodrožić-Simić, Gordana Benić, Zvonko Maković, Branko Čegec, Tomica Bajsić, a pozvani Delimir Rešicki zbog bolesti nije mogao putovati. Iako internetska antologija lyrikline.org nema direktne veze s projektom "Poesie der Nachbarn: Dichter übersetzen Dichter", ima itekako indirektne. Naime, hrvatski su pjesnici u Njemačkoj prepoznati i cijenjeni i pojavljivanje u više projekta pomaže boljem poznavanju i prevođenju naše suvremene književnosti uopće.
I ljetošnji projekt „Poezija susjeda“ i književna večer koje će se održati u srijedu 28. listopada 2009. u 18h u Veleposlanstvu RH u Berlin omogućeno je uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH.


Regionalni susret Susjedstvo riječi
Drugi svjetski rat, holokaust i književnost danas

Susjedstvo riječ, prvi regionalni susret Hrvatskog centra P.E.N.-a, govori o još i danas važnoj i bolnoj temi - Drugom svjetskom ratu, holokaustu i književnosti danas. Upravo ove godine obilježava se sedamdeseta godišnjica izbijanja najkrvavijeg sukoba u povijesti, sukoba koji je promijenio ne samo kartu Europe i svijeta, već je donio najstrašnije užase - od logora smrti i programa istrebljenja jedne nacije pa sve do atomske bombe. I na našim prostorima Drugi svjetski rat ostavio je neizbrisiv trag, te gotovo da i nema obitelji koja nije itekako osjetila i proživjela užase koje je uzrokovao. Nažalost, u književnosti s naših prostora tema Drugog svjetskog rata relativno je malo i rijetko zastupljena, posebno u usporedbi s europskim književnostima, a ni naša se historiografija još uvijek nije dovoljno pomno i objektivno posvetila tom povijesnom razdoblju.
Susret Susjedstvo riječi želi potaknuti da se o temama Drugog svjetskog rata i holokausta progovori i iz perspektive književnosti i publicistike, da se pokuša uvidjeti zašto nedovoljno pišemo, zašto naše pisce zapravo rijetko zanimaju takve teme, zašto se na našim pozornicama rijetko izvode drame koje se bave Drugim svjetskim ratom, zašto nas slabo zanima vlastita prošlost, i na koji se umjetnički način možemo baviti partizanima, ustašama, četnicima, belogardejcima, logorima smrti od Jadovna i Danice do Jasenovca, te kako to da se zapravo i povjesničari i publicisti relativno rijetko odlučuju baviti Drugim svjetskim ratom. Zatvaramo li i dalje svoje kosture u ormar i hoće li oni zbog toga ponovno iskočiti kada im se najmanje nadamo, kao što je bilo početkom devedesetih?
O temi susreta razgovarat će ugledni pisci i publicisti Daša Drndić, Slavko Goldstein, Tvrtko Jakovina, Drago Jančar, Ivan Lovrenović, Dragan Radulović, Slobodan Šnajder i Andrea Zlatar.

Seid Serdarević

Program

10. 9. 2009. u 19 sati
Profil Megastore, Bogovićeva 7, Zagreb
Predstavljanje autora i čitanje iz djela
Sudjeluju: Slavko Goldstein, Drago Jančar i Slobodan Šnajder
Voditelji: Andrea Zlatar i Seid Serdarević

11. 9. 2009. u 11 sati
Hrvatski centar P.E.N.-a, Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb
Izlaganja i razgovor
Sudjeluju: Daša Drndić, Slavko Goldstein, Drago Jančar, Ivan Lovrenović, Dragan Radulović, Slobodan Šnajder
Voditelji: Tvrtko Jakovina i Andrea Zlatar

11. 9. 2009. u 19 sati
Profil Megastore, Bogovićeva 7, Zagreb
Predstavljanje autora i čitanje iz djela
Sudjeluju: Daša Drndić, Ivan Lovrenović i Dragan Radulović
Voditelji: Andrea Zlatar i Seid Serdarević


Hrvatski centar P.E.N.-a poziva Vas na predstavljanje dvojezičnih izdanja danskih autora objavljenih u Biblioteci P.E.N.

Susanne Jorn: Nimbi

Erik Stinus: Vlak u vrućici - Febertoget

Predstavljanje će se održati u petak, 5. lipnja 2009., u 13 sati u A-119 na Katedri za skandinavske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Ivana Lučića 3.
Govorit će autorica Susanne Jorn, prevoditeljica Dora Maček, urednik izdanja Miloš Đurđević i direktorica festivala Književnost uživo, Sibila Petlevski.


HRVATSKI CENTAR P.E.N.-a, CENTAR ZA KNJIGU i

KNJIŽNICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

pozivaju vas na predstavljanje

američkog pjesnika

BRIANA HENRYJA



o kojemu će govoriti slovenski pjesnici
ALEŠ ŠTEGER
i
TOMAŽ ŠALAMUN
Henryjevu poeziju u prijevodu Borisa Gregorića čitat će
Tanja Radović
Razgovor će simultano prevoditi
Miloš Đurđević

Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, utorak 2. lipnja 2009. U 19 sati



Hrvatski centar P.E.N.-a poziva Vas da aktivno sudjelujete na tribini „Što će nam časopisi za kulturu?“, prvoj tribini iz ciklusa „Javna riječ“.

Tribina će se održati u srijedu, 29. travnja 2009., u 19 sati u prostorijama Hrvatskog centra P.E.N.-a u Basaričekovoj 24, Zagreb.

Pitanje „Što će nam časopisi za kulturu?“ nije mišljeno retorički. Povodom nedavnih polemika, ali i povodom ekonomske krize koja zahtijeva legitimiranje svih izdataka, skup onih koji proizvode, financiraju i čitaju takve časopise pravo je mjesto za izricanje jasnih i razgovijetnih stavova.


Upravni odbor Hrvatskog centra P.E.N-a želi javnost upozoriti na slijedeće okolnosti:

Povodom otkaza uručenog novinarki Slobodne Dalmacije, Nataši Škaričić, PEN sa zabrinutošću izjavljuje da zakonski okviri u kojima se odvija rad većine novinara u Hrvatskoj ne jamče sigurnost u obavljanju njihova odgovornoga posla informiranja javnosti.

Povodom ukidanja sredstava za školske knjižnice zbog smanjenog proračuna ukazuje na okolnost da razmjerno neznatna sredstva namijenjena školskim knjižnicama omogućuju da se knjiga približi onima kojima je upravo škola jedina mogućnost da dođu u dodir s knjigama izvan, ali i unutar školskih zahtjeva. Pomoć školskim knjižnicama neophodna je karika u stvaranju ravnopravnih mogućnosti za kasnije sudjelovanje u kulturnom i javnom životu.

Upravni odbor najavljuje sljedeće aktivnosti:

Goethe-Institut Kroatien i Hrvatski centar P.E.N.-a javno će predstaviti projekt internetskog portala lyrikline.org u petak, 17. travnja 2009. u 19 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 u Zagrebu.

U projekt je uključeno sedam hrvatskih pjesnika: Sibila Petlevski, Sonja Manojlović, Andrijana Škunca, Zvonimir Mrkonjić, Branko Maleš, Delimir Rešicki i Zvonko Maković. Djela su dostupna u zvučnom zapisu na izvornom jeziku i u prijevodu.

Tribine tijekom travnja i srpnja:

Javna riječ - U potrazi za časopisom za kulturu; Populizam i demokracija; Internet i javnost
Usmene novine - Članovi PEN-a i njihovi gosti vraćaju se ovom davno zaboravljenom obliku javne riječi, iznoseći tekstove za koje u današnjim medijima ne mogu pronaći mjesto.

Regionalni književni skup SUSJEDSTVO RIJEČI - sastanak uglednih pisaca iz Hrvatske i susjednih zemalja


Izdanja Hrvatskog centra P.E.N.-a možete naručiti putem telefona (385 1 48 80 014) ili e-maila (hrvatski.p.e.n.centar@zg.t-com.hr).


Uprava Hrvatskog centra P.E.N.-a
(izabrana na Izbornoj skupštini 14. ožujka 2009.)

Nadežda Čačinovič predsjednica
(27 glasova)

Zvonko Maković potpredsjednik
(23 glasa)

Tonko Maroević potpredsjednik
(29 glasova)

Seid Serdarević glavni tajnik
(30 glasova)

Ingrid Šafranek tajnica
(28 glasova)

Tomica Bajsić tajnik
(26 glasova)


UPRAVNI ODBOR
NADZORNI ODBOR

Branko Čegec Andrea Feldman
(21 glas) (16 glasova)

Željka Čorak Sibila Petlevski
(19 glasova) (15 glasova)

Giga Gračan Andrea Zlatar
(17 glasova) (12 glasova)



IZBORNA SKUPŠTINA HRVATSKOG CENTRA P.E.N.-a

održat će se u subotu, 14. ožujka 2009. u 11 sati

Vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb


Od 7. do 11. studenoga 2008., u prostorijama Vile Arko u Basaričekovoj 24 na Gornjem gradu, održat će se peto izdanje festivala KNJIŽEVNOST UŽIVO - LITERATURE LIVE, i ove godine u organizaciji Hrvatskog centra P.E.N.-a i Hrvatskog društva pisaca HDP-a.

Ovogodišnji festival predstavlja velika imena starije generacije pjesnika poput talijanskog autora Luciana Morandinija, izraelskog pjesnika s bogatom frankofonom recepcijom Israëla Eliraza i ruskog pjesnika Vjačeslava Kuprijanova. Među pozvanim prozaicima zasebno mjesto pripada Hamidu Sadru, jednom od najnagrađivanijih austrijskih romanopisaca koji stvara na njemačkom, ali je podrijetlom iz Irana. U svojim sredinama prepoznati, hvaljeni i prevođeni mlađi autori po prvi puta se predstavljanju hrvatskoj publici: Slovak Martin Solotruk, Šveđani Boel Schenlaer i Per-Eric Söder, glazbenici-pjesnici poput Maltežanina Vincea Fabrija i Francuza Hervéa Brunauxa i Patricka Dubosta, ili nekonvencinalnog Izraelca Ronnyja Somecka. Festival ove godine želi svratiti pozornost na značaj pjesnikinja u domaćoj sredini – od Andriane Škunce, preko Gordane Benić do Dorte Jagić. Sudionik festivala je i jedan od najčitanijih hrvatskiih prozaika, Zoran Ferić. Britanska književnica Fiona Sampson nagrađivana je autorica četrnaest knjiga. Pjesnik, prozaik i urednik međunarodne elektroničke edicije Blesok, Makedonac Igor Isakovski, već je poznat mlađoj hrvatskoj pjesničkoj sredini, baš kao i Sergej Glovjuk, jedan od prevoditelja i glavni urednik antologije kojom je hrvatska poezija predstavljena u Rusiji. Gost festivala je i Aleš Šteger, utjecajno ime suvremene slovenske scene, ali i izvanredni pisci iz tršćanske sredine: Roberto Dedenaro i Slovenac Marko Kravos, s čijim se djelom zagrebačka sredina već nekoliko puta susretala. Njemački pisac Olaf Georg Klein autor je jedne od svojedobno najkontroverznijih knjiga koje dokument i fikciju isprepleću u potresnoj slici Berlina.

Program festivala Književnost uživo - Literature live 2008 - kliknite ovdje



Tomislav Ladan, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, prevoditelj, leksikograf, romanopisac i naš uvaženi član preminuo je u petak, 12. rujna 2008.
Komemoracija će se održati u srijedu, 17. rujna u 10 sati u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža.
Ispraćaj je istoga dana, s krematorija na Mirogoju u 12 i 30.


Ovogodišnji Svjetski kongres Internacionalnog P.E.N.-a održat će se od 17. - 22. rujna u Bogoti, Kolumbiji, a njegova je tema najavljena naslovom The role of the Word. Hrvatski centar P.E.N.-a predstavljat će prof. dr. Nadežda Čačinovič.


U ponedjeljak, 16. lipnja, preminuo je naš uvaženi član, pjesnik i esejist Zlatko Tomičić (26. 5. 1930.). Pisao je prozu, putopise, drame i eseje. Uređivao je nekoliko časopisa te prevodio s makedonskog. S Dragutinom Tadijanovićem priredio je Antologiju hrvatskih pjesama u prozi (1958.).


Od 5. do 8. lipnja 2008. godine članovi Hrvatskog centra P.E.N.-a sudjelovat će na 11. Regionalnoj konferenciji P.E.N.-a u Ohridu.
Hrvatski predstavnici bit će aktivno uključeni u raspravu okruglog stola na temu Freedom and Fear, zastupljeni u publikacijama koje izlaze u sklopu ohridske konferencije, te na kraju prisustvovati sastanku Odbora za prevođenje i lingvistička prava, koji svoje sjedište ima upravo unutar Makedonskog centra P.E.N.-a, a koji sustavno priprema izvješća o stanju lingvističkih prava u pojedinim zemljama.


U pripremi su dvojezična izdanja izabranih pjesama sljedećih autora: Susanne Jorn (Danska), Erik Stinus (Danska), Don Paterson (Škotska), Dieter Gräf (Njemačka).
U istoj ediciji Biblioteke P.E.N.-a već su objavljeni dvojezični naslovi portugalskih pjesnika Ane Hatherly i Casimira de Brita.


12. lipnja 2008. godine održat će se tribina na temu Slovensko-hrvatske kulturne veze. Nakon ljubljanskih susreta koji su se održali u ožujku ove godine, članovi dvaju susjednih centara P.E.N.-a ponovno će se okupiti u Knjižnici Bogdana Ogrizovića. Sudjeluju: Ciril Zlobec, Boris A. Novak, Aleš Debeljak, Tone Peršak, Miha Pintarič, Manca Košir, Peter Kovačič Peršin, Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković, Branko Čegec, Tonko Maroević, Žarko Paić, Zvonko Kovač.